Knin

Mletačka je Republika Knin zauzela 1688., za Morejskoga rata, preotevši ga Osmanlijama. Tamošnja utvrda potjecala je još iz srednjeg vijeka, a specifično je bilo to da su je tvorila dva kaštela na hrptu uzvisine Spas. Postupno su onda te istaknute točke u novom vijeku povezane zidovima što obuhvaćaju i niže položaje na obroncima uzvisine.

 

Zbog strateške važnosti Mlečani Knin uvrštavaju među svoje prvorazredne tvrđave te u 18. stoljeću pokreću radove na njezinu osuvremenjivanju. Glavnina radova izvedena je u doba generalnih providura Vendramina i Pisanija, od 1710. godine. Među njima se ističe Jančićeva intervencija, koja je značila izgradnju glavnog, ulaznog bastiona (nazvanog Pisani) te izgradnju bastionskog sustava u nastavku; taj sustav obuhvatio je i tzv. falsabrage (predbedeme) pred kortinama. Jančiću se pripisuje i pojačavanje sjevernoga završetka utvrde, utvrđivanje nasuprotnog platoa te proširivanje jarka među njima. Osim toga za kninsku je tvrđavu predlagao i daljnje dogradnje poput platformi, tenalja, traverza i drugih elemenata. Nakon njegovih zahvata tvrđava je i dalje upotpunjavana, gdje treba istaknuti snažnu bateriju za topove u dvije razine na sjevernom završetku tvrđave, kao i novi obzid Belveder na jugu.

knin fortress
Bastion Vendramin (desno)
knin fortezza
Glavna vrata, u bastionu Pisani

Research funded by the Croatian Science Foundation

 

© 2017 Institute of Art History, Zagreb