Split, Gripe

Utvrda je izgrađena na uzvisini istočno od Dioklecijanove palače, tj. splitske povijesne jezgre. Blizina je u slučaju rata omogućavala neprijatelju da s tog položaja topovima napada grad. Zbog toga je izgradnja utvrde započela ubrzo nakon izbijanja Kandijskog rata (1647.).

 

Najprije je podignut njezin istočni dio, smješten na najvišoj točki uzvisine; utvrda je trebala imati nekonvencionalan raspored, ponešto drukčiji od kasnije izvedenog. Nakon prekida, izgradnju su desetak godina kasnije nastavili drugi graditelji. Može se reći da je njezin konačan izgled rezultat djelovanja trojice inženjera. Naposljetku je utvrda imala pet bastiona, no sjeverozapadni je ubrzo srušen te je tako uspostavljeno stanje koje se zadržalo do danas. Split su 1657. žestoko bili napali Turci, a bitka se vodila upravo za (tada još nedovršenu) utvrdu Gripe. Time se pokazalo koliko je za obranu Splita bila opravdana i važna njezina izgradnja.

 

U doba istog, Kandijskog rata, podignut je i velik bastionski pojas, što je u poligonalnom toku okruživao grad. Sastojao se od tri bastiona i dva polubastiona; neki od njih ostavili su popularne nazive izvedene iz stručnih pojmova – Bašćun (od bastione) za sjeverozapadni bastion, kraj današnjega kazališta, te Šperun (od sperone), za ulicu na mjestu uklonjenog zapadnog polubastiona. Tok nekadašnjih bastionskih bedema određuje i područje grada upisano na Listu svjetske baštine (UNESCO).

split fortezza
Jugoistočni bastion
split fortress
Coronellijeva grafika, 1688.

Research funded by the Croatian Science Foundation

 

© 2017 Institute of Art History, Zagreb